četvrtak, 11 decembar 2014 16:05

Šta vam se dešava sa telom usled fizičke neaktivnosti?

Napisala 
Ocenite ovaj članak
(1 Glas)
Živeći u vremenu gde je radni dan na poslu svake osobe vezan za višečasovno  sedenje i gledanje u kompjuterski monitor, povijenih ledja i vratnog dela kičme,ne čudi ni informacija da se 80% populacije životne dobi između 25-30 godina barem jednom požalio na bol u vratu. Propratni simptomi mogu biti “probadanje”  izmedju lopatica, napetost ramenog pojasa, trnjenje, žarenju i bol duž cele ruke, kao i ukočenost i ograničenje pokreta u vratnom delu kičme. Neosporna je komfornost koju nam upotreba kompjutera pruža, međutim,  postoji i diskomfort kome većina ljudi ne pridaje mnogo značaja,a čije posledice mogu biti veoma ozbiljne po zdravlje i funkcionalnost, kako vratnog dela, tako i  kičmenog stuba u celini. Taj diskomfort se naziva cervikalni sindrom.
 
Ukoliko niste znali šta on predstavlja i kako izgleda, a tiče se svih nas, odlučio sam da popričam sa mojim drugom Sašom Andrijevićem, diplomiranim fizio-terapeutom i personalnim trenerom. Dakle, usled postavljanja prioroteta u životu jedan svakako bitan obično zanemarimo. A kada se zdravlje ugriozi sve ostalo postaje sekundarno.
 
Cervikalni sindrom predstavlja skup simptoma koji se ispoljavaju bolom u vratnoj regiji i radijacijom bola u ramena i ruke, prekordijalnu regiju, potiljačno područje (potiljačna glavobolja) i lopatice.Bol u vratu klinički se manifestuje na sledeći način:  ograničenom pokretljivošću vratnog dela, hipertonusom (pojačanom napetošću) mišića vrata i ramenog pojasa, bolom u području vrata koji se širi u gornje ekstremitete, područje glave, vegetativnim smetnjama u području glave i gornjih ekstremiteta.Uzroci su: degenerativno oboljenje kičmenog stuba, trauma, zapaljenski procesi, osteoporoza i dr.
 
Simptomi cervikalnog sindroma mogu biti specifični i nespecifični. Nespecifični su palpatorna osetljivost, spazam ( grč mišića ),ograničena pokretljivost i dr. , a specifični su vezani za lezije pojedinih korenova nerava. Bol i ukočenost vratnog dela kičme najčešće su posledica nepravilnog položaja glave i vrata, kao i lošeg držanja kičmenog stuba uopšte, ali i slabosti opružača ( ekstenzora ) glave i vrata, i rameno – lopatičnih mišića.Svi ovi parametri nakon odredjenog perioda dovode do   degenerativnih promena na pršljenskim telima i zglobovima vratnog dela kicme.  Zato ovaj sindrom možemo lako vezati za profesionalno oboljenje, a na prvom mestu su ubedljivo osobe koje provode dosta vremena za kompjuterom. Nažalost,simptomi se u samom startu ignorišu sa dobro poznatom konstatacijom “dugo sedim za kompjuterom“ , i ne pridaje se preveliki znacaj za najčešće tegobe: “napetosti u vratu i ramenima” , “probadanju izmedju korena vrata i ramena” , “trnjenju i gorenju duž ruke ,šake i prstiju” , i slično.  Kao posledica simptoma i odlaganja tegoba, dolazi do formiranja  bolnih čvorića u mišićima duž vrata, prema ramenima i izmedju lopatica. To su takozvane miogeloze I one dalje uslovljavaju nastanak miofascijalnog sindroma ( zapaljenje mišićnog omotača,opne ), a zatim i do spazma mišića.
 
Osim navedenih simptoma, drugi najčešći uzrok bolova i ukočenosti je osteoarthritis ( spondiloza ) vratnog dela kičmenog stuba, koji nastaje zbog istrošenosti i fiziološkog procesa starenja kostiju. Bol u početku traje kratko i intenzivnog je karaktera, do nekoliko dana i tada govorimo o akutnom stadijumu. Zatim se tegobe smanjuju pa cak i jenjavaju, ali se vremenom vraćaju, i nakon nekoliko nedelja poprimaju hronični karakter. Kao trajno oboljenje, spondiloza se može držati pod kontrolom i korektivnim vežbama, vežbama istezanja i metodama relaksacije ( masaža , mobilizacija zglobova vrata, manuelna trakcija ) , i nezaobilaznim procedurama  fizikalne terapije. U manjoj meri je indikovano hirurško lečenje, i to ukoliko dođe do ozbiljnijeg oštećenja nerava koji  iz vrata i polaze ka ruci i prstima.
 
Vrat je najpokretljiviji deo kičmenog stuba, u njegovim zglobovima se udruženo vrše pokreti u sve tri ravni: u vertikalnoj pregibanje i opružanje ( flexia I extenzija ), u horizontalnoj rotacija ( okret na levo i desno ), i u frontalnoj bočno pregibanje ( lateroflexia ). Pored toga ima i ulogu da drži  glavu u uspravnom položaju,za šta su zaslužni mišići vratnog dela kičme. Kad ti mišići oslabe, dolazi do narušavanja normalne fiziološke krivine vratne kičme ( vratne lordoze ), koja se smanjuje tj. ispravlja. S obzirom da veliki broj ljudi “nosi posao u svoje domove”, i dodatno provodi vreme za računarom, nesvesno ulaze u najrizičniju grupu onih za nastanak cervikalnog sindroma. Preporuka je prvenstveno smanjiti broj sati za kompjuterom barem u slobodno vreme, i korigovati položaj za vreme rada, imati oslonac za ruke i stopala ( podlaktice na radnom stolu, a   stopala držati na podu, ne u visu ). Na sledećoj slici može se videti pravilan položaj glave i vrata ( fiziološka lordoza ), obeležena zelenom bojom, i nepravilni položaji koji se progresivno pogoršavaju  ( obeleženo crvenom bojom ).
 
Isto toliko je važno i pravilno korišćenje lap top računara,s obzirom da se na njima radi iz najčudnijih, i za Vaš vrat najopasnijih položaja. To su prinudni položaji sa povijenim ledjima i ramenima, isturenim vratom i savijenom  glavom. Razlog ovakvog ataka na našeg “nosioca glave” su surfovanje internetom iz krila, na niskim površinama ( kreveti, stolice, podovi ), i oslanjanje na lakat jedne ruke dok drugom kucate na tastaturi i sl. Tada Vaše ruke nemaju oslonac ili je on polovičan, i to dodatno  izlaže  naporu  mišiće opružače, a znatno skraćuje mišiće pregibače glave i vrata. Savet je da se potrudite da prilikom korišćenja, računar bude na adekvatnoj visini ( visina Vaših očiju ), kako bi glavu držali pravo, a vrat u produžetku kičmenog stuba. Korisno bi bilo da na svakih par sati uradite vežbe istezanja i jačanja, koje neće oduzeti više od 7 – 10 minuta Vašeg vremena, a značiće I više nego što možete pretpostaviti.
 
Ukoliko ipak dođe do ozbiljnog ukočenja i dugotrajnih bolova, praćenih simptomima koje svi već možete da prepoznate, preporuka je da se javite Vašem fizioterapeutu koji će obaviti pregled, i po potrebi predložiti odredjenu fizikalnu terapiju, program vežbi u okviru kineziterapije i dati korisne savete za svakodnevno poboljšanje , a sve sa ciljem da  bi ste bili sto produktivniji u poslu kojim se bavite, ali pre svega DA BI STE BILI ZDRAVI  I IMALI FUNKCIONALNU KIČMU, JER JE ONA STUB VAŠEG TELA !!!
 
Hvala Saši na pravim informacijama.
 
Preuzeto sa: donmarkoc.com
Pročitano 3974 puta
Aleksandra Zarija

Studentkinja Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu.

Anketa

Šta vidite kao najveći problem mladih u Vršcu?

Nasilje - 16.2%
Nedostatak kulturnih sadržaja - 11.1%
Nedovoljno razvijen noćni život - 9.4%
Nedostatak mesta za rekreativne aktivnosti - 6%
Nedostatak posla/stručne prakse - 46.2%
Nedostatak neformalnih edukacija - 11.1%

Ukupno glasova: 117
Glasanje je završeno, dana : avgust 17, 2017

edukacija-logo-kursevi

Baner 231x173

 

  • 1
  • 2
  • 3

KulturniCentarVrsac

parakvadvs

VAK

VrsacMOJKraj

Cefix

eVrsac

ClickMan

TOV

OpstinaVrsac

iserbia

PricajmoOTome

ArchLAB

edukacija

OklagijaRS

VrsacPlus