Osnovni podaci o fakultetu
Adresa: Aleksandra Medvedeva 14, Niš
Telefon: 018/588-200
Website: www.gaf.ni.ac.rs
Email: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.
Podaci o studijama
Smerovi:
Osnovne akademske studije (4 godine)
1. Građevinarstvo
Integrisane akademske (master) studije (5 godina)
1. Arhitektura
Doktorske akademske studije (3 godine)
1. Građevinarstvo (5 mesta)
2. Arhitektura (5 mesta)
3. Materijali i konstrukcjije (5 mesta)
4. Hidroinformatika (10 mesta)
Master akademske studije (1 godina)
1. Građevinarstvo – konstrukcije (32 mesta)
2. Građevinarstvo – saobraćajnice (32 mesta)
3. Građevinarstvo – hidrotehnika (32 mesta)
4. Građevinarstvo (96 mesta)
Prijemni ispit:
Kandidati koji konkurišu za studijski program OAS GRAĐEVINARSTVO polažu prijemni ispit iz:
Matematike (obavezno) i fizike ili tehničke mehanike po izboru kandidata.
Kandidati koji konkurišu za studijski program studijski program IAS ARHITEKTURA polažu prijemni ispit iz:
Matematike i slobodnog crtanja.
Školarine:
Školarina za samofinansirajuće studente na smeru arhitektura iznosi 90.000 dinara.
Školarina za samofinansirajuće studente na smeru građevinarstvo iznosi 70.000 dinara.
Školarina za studente stranog državljanstva iznosi 1500 evra u dinarskoj protivvrednosti.
Broj studenata: Budžetskih 240 I samofinansirajućih 120 mesta
Kratak opis
Građevinsko – arhitektonski fakultet u Nišu je visokoškolska ustanova koja za svoj osnovni cilj postavlja razvoj naučnih disciplina u oblasti građevinarstva i arhitekture, kao i stvaranje visokoobrazovanog kadra koji će odgovoriti visokim zadacima u oblasti građevinarstva i arhitekture. Od svog osnivanja 1960. godine fakultet se svakodnevno razvijao i podizao kvalitet nastave.
Studijski programi su pravljeni po uzoru na najbolje i najmodernije studijske programe iz oblasti građevinarstva i arhitekture u svetu, koji se izvode uz savremenu tehničku opremu. Nastava se organizuje na osnovnim akademskim, integrisanim akademskim, master akademskim i doktorskim studijama u skladu sa Bolonjskom deklaracijom.
Fizička aktivnost ne sme biti privilegija, ona mora biti dostupna svim članovima naše zajednice. Studenti Republike Srbije svesni su značaja fizičke kulture kao realne potrebe savremenog čoveka, što i pokazuje anketa studenata Fakulteta organizacionih nauka. Naime, 85% studenata koji su obuhvaćeni ovom anketom ima pozitivan stav prema tome da se fizičko vaspitanje vrati na fakultete kao izborni ili kao obavezni predmet. Koristim reč „vrati“, zbog činjenice da je nastava fizičkog vaspitanja uvedena u školskoj 1970/71. godini na svim fakultetima Univerziteta kao izborni predmet, ali se ugasila 90-tih godina zbog nedostatka materijalnih sredstava. Univerziteti u Srbiji bi trebalo da daju više na značaju fizičkoj kulturi kao neprocenjivom sredstvu za integralan razvoj mladih osoba, odbacivanje pojava delikventnog ponašanja, doprinos telesnog blagostanja, razvijanje motoričkih sposobnosti, razvijanje pozitivne slike o sebi, itd.
Opšti cilj je pre svega izgradnja zdrave populacije, sposobne da svoje slobodno vreme iskoristi za sopstvenu nadgradnju u toku, i nakon studenstskih dana.
Organizacija nastave fizičkog vaspitanja na fakultetima bi bila veliki poduhvat sa obzirom na predviđeni broj studenata, dostupnih sala, bazena. Smatram da nastava fizičkog vaspitanja treba da bude definisana kao obavezni predmet za sve godine studija, ali bi sadržaji, tj. programi nastave bili izbornog karaktera u zavisnosti od afiniteta studenata. Takođe, održavanje nastave bi bilo prilagođeno obavezama studenata, a nastava bi se odvijala u zakupljenim salama sportskih centara, škola, na bazenima i, kada to atmosferske prilike dozvoljavaju, na otvorenom. Naravno, na nastavi bi uvek bilo prisutno stručno lice, čija bi glavna funkcija bila obuka studenata u odabranoj aktivnosti(ma). Studenti bi birali sportove/aktivnosti u kojima žele da učestvuju, a među tim aktivnostima bi bile:
Države kod kojih se fizička kultura jako ceni, već ubiraju plodove svojih pametnih odluka. Treba naglasiti da u SAD, jedan aktivan građanin uštedi 500 dolara godišnje fondu za zdravstvenu zaštitu. Nameće se pitanje koliko bi se situacija poboljšala kod nas, ako znamo da je naša država na samom vrhu liste po procentu obolelih od kardiovaskularnih bolesti, a redovno bavljenje fizičkom aktivnošću je nesumnjivo dobra preventiva, a kod nekih drugih bolesti i kurativa. Navike za redovno rekreativno bavljenje fizičkim aktivnostima se stiču u mladosti i moja želja je da se uvođenjem ovih aktivnosti pokažu načini, sredstva i metode kojima se mogu služiti mladi i posle studenskog života, za njihov zdraviji i uspešniji život.
I na kraju, moramo se zapitati zbog čega se na fakultetima zaustavlja kontinuitet fizičkog vaspitanja (budući da je to predmet koji je zastupljen tokom osnovnog i srednjeg obrazovanja)? Zašto bismo se odrekli mogućnosti da se fizički uzdižemo? I zašto bežimo u prostor u kome vlada samo umno usavršavanje? Čak su i stari Grci pre mnogo vekova uspevali da očuvaju jedinstvo duha i tela, a mi danas i pored neospornog civilizacijskog napretka, to ne uspevamo. Treba vratiti časove fizičkog vaspitanja na fakultete kako bi telesni razvoj predstavljao podlogu za napredovanje u odabranoj struci. Jer ako želimo da svet oko nas učinimo boljim, moramo početi od sebe!
Danica Janićijević, student treće godine Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja. Dobitnik nagrade za studenta godine na pomenutom fakultetu školske 2010/2011, kao i 2011/2012. godine.
Izvor: casopisinterfon.org