sreda, 23 oktobar 2024 17:58

Konkurs za stipendije Ruske Federacije

Ministarstvo prosvete, u saradnji sa Ruskim domom u Beogradu, obaveštava sve zainteresovane da je Moskovski državni institut za međunarodne odnose (MGIMO) pri MIP-u Ruske Federacije, otvorio mogućnost stipendiranja osnovnih studija za akademsku 2025/2026. godinu za srpske državljane.

MGIMO je jedan od vodećih svetskih instituta za obuku budućih diplomata i stručnjaka sa međunarodnim fokusom.

Konkurs je otvoren za učenike završnih razreda srpskih gimnazija i srednjih škola koji su državljani Republike Srbije.

Takmičenje se sprovodi u dve etape, online, na engleskom i/ili ruskom jeziku.

Registracija traje od 23. septembra do 24. novembra 2024. godine putem sajta.

Pobednici konkursa dobiće priliku da studiraju na MGIMO-u uz finansiranje iz ruskog budžeta, na programima osnovnih studija na ruskom ili engleskom jeziku, u skladu sa važećim zakonima Ruske Federacije.

Smerovi uključuju: Međunarodne odnose, međunarodno novinarstvo, trgovinu, sociologiju, ekonomiju, pravosuđe, kao i reklamu i odnose sa javnošću.

 

Preuzmi Tekst konkursa

 

Izvor: Ministarstvo Prosvete

 

Izvor naslovne fotografije: Internet

 

Objavljeno u Vesti
Prilikom upisa uglavnom se ne polažu prijemni ispiti. – U Velikoj Britaniji i Švajcarskoj ne postoje stipendije, u Bugarskoj i Kini studentima nije dozvoljen rad uz studije. – Najveće interesovanje za Ameriku
 
Honorarni posao je većini studenata koji se odluče za indeks stranog univerziteta jako bitan, a nekad i glavni izvor prihoda, pa nije svejedno da li će im uz studije biti dozvoljen rad, kao i da li će tokom nedelje moći da rade 10 ili 40 sati. U Bugarskoj i Kini srpskim studentima nije dozvoljen rad uz studije, dok se u Italiji radna dozvola za akademce van EU jako teško dobija. U Grčkoj je zabranjen rad uz studije na privatnim univerzitetima. S druge strane, stranim studentima u Švedskoj većina univerziteta nudi pomoć pri traženju honorarnog posla, a tokom godine se organizuje i veliki broj sajmova za zapošljavanje.
 
Za smeštaj i troškove života u Australiji je potrebno najmanje 1.550 australijskih dolara mesečno, u Velikoj Britaniji 1.350 funti, a u Holandiji najmanje 1.100 evra svakog meseca. Najskuplji je studentski život u Japanu, a najjeftiniji u Bugarskoj. U Nemačkoj nema školarine, već se po semestru plaća upisnina od 100 do 150 evra, dok se u Češkoj studije na engleskom jeziku plaćaju 5.000 evra.
 
U Austriji i Nemačkoj bez znanja nemačkog jezika možete da upišete studije, ali samo kao vanredni student. U Velikoj Britaniji i Švajcarskoj ne postoje stipendije, a u Belgiji na ovu vrstu pomoći mogu da računaju samo master studenti. Prijemni ispiti uglavnom ne postoje na stranim univerzitetima, izuzetak su Bugarska, Italija, Japan, Turska i Španija.
 
Ovo su samo neki od zanimljivih detalja koji se mogu pronaći u brošuri o studiranju u inostranstvu, koju je nedavno objavio OSSI – Organizacija srpskih studenata u inostranstvu. Aleksandar Jakovljević, predsednik OSSI, objašnjava za “Politiku” da je ovo prvi dokument ove vrste kod nas, redovno se ažurira, a trenutno je na spisku 21 zemlja.
 
On dodaje da su akademci nekada morali da prođu trnovit put od Srbije do nekog stranog univerziteta, jer su, osim novca, morali da prikupljaju i informacije poput – da li je potrebna boravišna dozvola i koja je procedura za njeno dobijanje, da li mogu da se dobiju stipendije i koje, da li postoje prijemni ispiti, kolika je školarina ili koliko iznose troškovi života i smeštaja. Sada je sve to dato na jednom mestu, uz sajtove, kontakte i iskustva kolega koji već studiraju ili su studirali u inostranstvu...
 
– Pokrili smo sve ključne zemlje u kojima ima najviše naših studenata, ali ćemo u narednom periodu dodavati i one za koje ne vlada veliko interesovanje poput Slovenije ili Južne Koreje. Mladi koji nas zovu se i dalje najviše interesuju za Ameriku, jer je procedura komplikovana i nepoznata, a Zapadna Evropa je već razrađen sistem, lakši je pristup informacijama. Najnoviji hit je Kina – objašnjava Jakovljević.
 
„Politika” je izabrala da detaljnije predstavi nekoliko zemalja: Kinu, kao sve popularniji akademsku destinaciju, Švajcarsku, Rusiju i Ameriku, kao i Austriju u kojoj je najveća srpska studentska dijaspora na svetu (procene su da u Beču studira oko 6.000 naših studenata).
 
KINA:
 
Osim za studente koji žele da upišu studije na kineskom jeziku, poseban prijemni ispit na univerzitetima u Kini ne postoji. S obzirom na to da je većina studijskih programa namenjena strancima na engleskom jeziku, poznavanje kineskog nije uslov za upis na fakultet, izuzev za one koji žele da studiraju kineski jezik ili neki program koji postoji samo na kineskom jeziku.
 
Srpski studenti koji borave u Kini duže od šest meseci treba da budu zdravstveno osigurani za ovaj period, a ukoliko studije traju duže od godinu dana, moraju da obave lekarski pregled u državnoj bolnici, mesec dana pre dolaska u Kinu. Kvalitet zdravstvene zaštite je nizak. U većim kineskim gradovima moguće je naći kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, budući da su bolnice bolje opremljene i veći deo osoblja govori engleski jezik. Bolnice u seoskim kineskim oblastima su u vidu ambulanti.
 
Rad uz studije sa nepunim radnim vremenom ili stažiranje su ponekad dozvoljeni, a izvor zarade može da bude i držanje časova engleskog jezika. Asistiranje na fakultetu, takođe, može biti dobro plaćeno, kao i rad na različitim projektima, kojih ima u velikom broju.
 
Većina univerziteta nudi veoma dobre domove, posebno za strane studente, a dozvoljeno je i biranje cimera.
 
SAD:
 
Stipendije za studiranje u Sjedinjenim Američkim Državama mogu se dobiti na osnovu uspeha na fakultetu, zatim finansijske situacije i na osnovu sportskog ili umetničkog dostignuća. Stipendije prvenstveno obezbeđuje fakultet na kojem student planira svoje studije, a ne američkaa vlada, ali postoje i privatne fondacije.
 
Kada je reč o osnovnim studijama, stipendiju najčešće dobijaju sportisti, dok se stipendije za master i doktorske studije dobijaju mnogo lakše, s obzirom na to da se postdiplomske studije u Americi zapravo smatraju nekom vrstom zaposlenja. Stipendije koje pokrivaju apsolutno sve troškove postoje pretežno na najboljim „IVY League” univerzitetima. Većina fakulteta praktikuje da maksimalno pokrije školarinu, dok hrana i smeštaj najčešće ne ulaze u tu sumu.
 
Fakulteti insistiraju na potvrdi o poznavanju engleskog jezika, a prilikom upisa nema prijemnih ispita, već se piše esej.
Studenti se u Americi zapošljavaju uglavnom na svojim fakultetima, ali zbog obaveza nije dozvoljeno puno radno vreme. U prvoj godini student može da radi u kampusu, a posle toga i van njega, ali samo u svojoj oblasti studiranja.
 
RUSIJA:
 
Stipendiju za studiranje dodeljuje Vlada Ruske Federacije, a zainteresovani mogu da konkurišu posredstvo Ruskog doma u Beogradu. Obuhvata besplatno studiranje, korišćenje literature i mogućnost smeštaja u domu. Za lične troškove se mesečno dobija oko 25 evra, što je simbolično i može da pokrije na primer troškove interneta i mobilnog telefona.
 
Prijemni ispit ne polažu strani studenti, osim za umetničke fakultete. Školska godina počinje 1. septembra, a na fakultetima važi stari sovjetski sistem studiranja i paralelno bolonjski sistem. Knjige se iznajmljuju besplatno, u univerzitetskoj biblioteci. Smeštaj u studentskim domovima je veoma povoljan, a mesečno košta, u zavisnosti od grada, od pet do 15 dolara. Menze postoje pri fakultetima, ali je hrana skuplja nego u prodavnicama.
 
Studenti se u Rusiji od 2014. godine mogu zaposliti, ali samo u organizacijama koje imaju dozvolu za zapošljavanje stranih akademaca. Međutim, ti poslovi su loše plaćeni, a sistem studiranja je strog, obavezno je prisustvo na fakultetu, pa ostaje malo vremena za rad.
 
AUSTRIJA:
 
Preduslov za upis na bilo koji univerzitet u Beču, osim Konzervatorijuma, jeste da prethodno budete upisani na nekom od fakulteta u Srbiji (sličnom onom koji se upisuje). Upis studenata se, na skoro svim univerzitetima, obavlja dva puta godišnje, i to u zimskom i letnjem semestru.
 
Poseban sistem upisa imaju npr. Medicinski i Veterinarski fakultet, kao i smerovi poput psihologije, biologije, farmacije, novinarstva i ekonomije, za koje je neophodno ponovno polaganje prijemnog ispita, ali ovog puta u Beču.
 
U Austriji studenti na osnovnim studijama mogu da rade do 10 sati nedeljno, na masteru pola radnog vremena. Student može da upiše fakultet i ako ne zna nemački (kao i na nemačkim univerzitetima), ali samo kao vanredni, uz obavezu da tamo završi kurs jezika, nakon čega može da promeni status u redovni.
 
ŠVAJCARSKA:
 
Stipendiranje srpskih studenata nije omogućeno od strane švajcarskih univerziteta. Potrebna je boravišna dozvola, odnosno viza, pre početka studija. Proces dobijanja vize može da traje i do četiri meseca. U ponudi su studije na nemačkom, engleskom, francuskom i italijanskom jeziku. Pojedini univerziteti traže prijemni ispit, na drugima je neophodno da se prvo upišu studije u Srbiji.
 
Smeštajni kapaciteti studentskih domova su ograničeni, pa se savetuje da se pitanje smeštaja reši pre odlaska u Švajcarsku. Najčešće se iznajmljuju stanovi koje deli nekoliko studenata.
 
Iako su školarine relativno niske, mesečni troškovi života su visoki zbog visokih cena stanovanja i hrane. Najveći životni troškovi su u gradovima poput Ženeve i Ciriha.
 
Preuzeto sa: Politika
 
Objavljeno u Studentski život
četvrtak, 14 april 2016 08:53

Potpuno plaćeno letnje školovanje u Rusiji

Ruski Državni Univerzitet kinematografije koji nosi ime Sergeja Gerasimova (VGIK) poziva studente da učestvuju na osmoj po redu Međunarodnoj letnjoj školi VGIK. Događaj će se održati od 4. do 24. jula u gradovima Petrozavodsk i Moskva.

Program letnje škole sastavljen je iz dva dela:


• Dokumentarni deo se održava u Petrozavodsku - starom ruskom gradu, dobro poznatom po istoriji, arhitekturi, pejzažima i kulturnom nasleđu;
• Animatorski deo održaće se u VGIK Animation & Multimedia odeljku filmskog studija u Moskvi


Glavni kriterijumi:


• Dostupno za studente filmske režije, kinematografije, animacije, multimedije i grafičkog odseka
• Dobro poznavanje engleskog jezika


Organizatori će obezbediti smeštaj, obroke i lokalni prevoz, kao i potrebnu opremu tokom filmske režije za odabrane učesnike, ali ne snose troškove puta kao što su vaša avionska karta, ruska viza i zdravstveno osiguranje.


Poslednji rok za prijavljivanje je 10. maj.


Formular za prijavu možete preuzeti i popuniti ovde.
Saznajte više na sledećem linku.
Izvor: Portal mladi

Objavljeno u Studentski život
četvrtak, 03 decembar 2015 11:14

IT: Srbija VS. Rusija

Večita dilema mladih ljudi, budućih studenata i diplomaca tiče se ostanka ili odlaska iz države. U potrazi za boljim standardima, kvalitetnijim obrazovanjem i većom šansom za zaposlenjem godišnje se broj odlazaka povećava. Te tako među onima koji razmišljaju da napuste Srbiju, 20 odsto je preduzelo konkretne korake da napusti zemlju. Polovinu anketiranih studenata roditelji podržavaju u odluci da odu iz zemlje.

Teško je imati u vidu koje su razlike u studiranju i školovanju u inostranstvu i kod nas, ukoliko ne pitamo upravo one koji kroz to prolaze. Studentski dvougao ovog puta ugostio je studentikinju iz Beograda Milicu Čubrilo koja studira Fakultet organizacionih nauka, Informacioni sistemi i tehnologije i Janu Ljubinković koja studira Fakultet Higher School of Economics, takođe smer informatika i biznis, ali u Moskvi.

MilicaCubrilo

Milica

JanaLjubinkovic

Jana

Zašto ste se odlučile za studiranje Informatike ?

Na mom fakultetu postoje dva smera: menadžment (koji se u drugoj godini deli na tri podsmera) i informacioni sistemi. S obzirom na to da me više interesuju programerski predmeti, matematika i informatika uopšte, u startu sam se opredelila za taj smer i nisam pogrešila.

Dugo sam razmišljala šta da upišem, dvoumila se između međunarodnih odnosa, ekonomije i informatike. Izabrala sam smer Biznis informatika, jer smatram da je IT naša budućnost i da je to najperspektivniji smer, koji će mi u budućnosti biti velika prednost za zaposlenje. Takođe matematika mi je uvek išla od ruke, zbog čega sam se na kraju i odlučila za biznis informatiku.

Zašto ste se odlučele za Srbiju/Rusiju ?

Iskreno, kada sam upisivala osnovne studije, nisam razmišljala o odlasku u inostranstvu, pre svega jer sam znala da u Beogradu postoji to što želim da studiram. Takođe, mislim da bi mi bilo na neki način teško da se odvojim od porodice i prijatelja na toliko dug period. Ipak, kada razmišljam o master studijama, više bih volela da ih upišem na nekom drugom evropskom univerzitetu.

U Rusiji živim od svoje 11 godine i već sam se navikla na ruski obrazovni sistem. Naravno još jedan od razloga zašto je to Rusija i baš Moskva , jeste to što smatram da je studiranje u ovoj zemlji prestiž.

Koliko je bilo teško ispuniti uslove koje fakultet traži za upis, da li je prijemni bio zahtevan i koliko dugo si se spremala?

Za prijemni ispit može se spremati samo matematika ili matematika i opšta informisanost. Spremala sam samo matematiku i spremala sam se tokom četvrte godine srednje škole. Prijemni obuhvata srednjoškolsko gradivo matematike i nije bio težak, ali s obzirom na to da je konkurencija na FON-u prilično velika, bilo je potrebno dosta bodova za upis na budžetu.

U Rusiji je malo drugačiji sistem upisivanja fakulteta. Na kraju 11 razreda (3 srednje, ukupno skolovanje u Rusiji traje 11 godina, godinu manje nego u Srbiji) morali smo da polažemo 2 obavezna ispita – ruski i matematiku. Mogli smo da izaberemo još nekoliko izbornih predmeta, koji su se tražili na fakultetu, koji želiš da upišeš. U mom slučaju ja sam polagala matematiku, ruski i engleski jezik. Nisam imala dovoljno bodova za budzet, pa sam upisala na komercijalnoj osnovi. Nisu bili teški ispiti, ali ipak je bilo dosta trik pitanja, zbog kojih nisam mogla da ih položim sa najvišom ocenom. Spremala sam se 2 meseca.

Koje su dobre strane programa, a koje loše zbog kojih ti je studiranje na neki način otežano?

Smatram da postoji dosta dobrih strana fakulteta i smera koji ja studiram, a koje možda čine FON konkurentnijm i drugačijim u odnosu na druge fakultete. Pre svega, nastava uključuje dosta praktičnih aktivnosti, kao što su studije slučaja, projekti, a dosta je zastupljen i timski rad. Takođe, tu je i veliki broj studentskih organizacija, koje su korisne kako za druženje, tako i za sticanje novih kontakata i znanja. Postoji i obavezna stručna praksa u četvrtoj godini, koja nas dodatno osamostaljuje i priprema za buduće zaposlenje.

Jedna od mogućnosti je i slušanje određenih predmeta na engleskom jeziku, pri čemu se nakon završetka studija dobija dodatak diplomi kao potvrda da su ti predmeti odslušani na engleskom jeziku. Fakultet je moderan i u toku sa novijim tehnologijama i trendovima iz oblasti IT-a, koliko je to moguće.

Loša strana je po meni to što program fakulteta nije koncentrisan na neku užu oblast, već se izučava dosta različitih koncepata, što je korisno, ali nedovoljno da se postane dovoljno dobar u nekoj od tih oblasti. Stoga je neophodno odlučiti se tokom studija za neku užu oblast i nju samostalno izučavati, na svoju ruku, ukoliko želite da postanete stvarno dobri u tome.

Program mog fakulteta se dosta razlikuje od drugih fakulteta. Imamo 4 ispitna roka, na koje moramo obavezno da izlazimo. Mnogi bi rekli da je to teško, da imamo previše ispita i da konstantno mora da se uči. Međutim, ja mislim da je mnogo bolje učiti konstantno po malo, nego nedelju dana pred ispit učiti od ujutru do uveče. Teško je usvojiti veliku količinu informacije za kratak period.

Kako bi opisala svoje studentske dane, kako izgleda studirati tvoj smer?

Svakog dana imam predavanja ili vežbe, u zavisnosti od toga koji je dan, najčešće je to otprilike 6 sati dnevno. Predavanja se održavaju u amfiteatrima, a vežbe u učionici ili na računarima, zavisno od predmeta. Prisustvo uglavnom nije obavezno, ali se ceni, a takođe je i veoma korisno za lakše savladavanje gradiva, tako da se trudim da posećujem sva predavanja i vežbe. Sada u četvrtoj godini malo je veći akcenat na mentorskom radu i projektima, pa se tako iz određenih predmeta ne održava nastava, već postoje konsultacije svake nedelje i projekti se rade tokom celog semestra. Tokom semestra postoje dve kolokvijumske nedelje, koje je preporučljivo raditi jer oslobađaju određenog dela ispita. Postoji šest ispitnih rokova tokom kojih se mogu polagati svi predmeti.

Moji studentski dani u prvoj godini dosta su se razlikovali od studentskih dana danas, u trećoj godini. Mnogo manje imamo predavanja i vežbi na koje moramo da idemo, a više projekata i domaćih zadataka, više samostalnog rada. Moj smer studiraju ljudi koji su zainteresovani za učenje i pronalaženje novih korisnih informacija. Knjige i predavanja nisu dovoljni za polaganje ispita. Najbitnije stvari koje su potrebne za polaganje ispita moramo da tražimo sami, putem raznih izvora.

Imate li u uvid, kolike su vam šanse za zaposlenje nakon završenih osnovnih studija ?

Imajući u vidu da je oblast informacionih tehnologija u ekspanziji i da su zanimanja vezana za IT uvek deficitarna, smatram da su mogućnosti za zaposlenje velike. Postoji i veliki broj stručnih praksi koje se realizuju tokom završnih godina studija, pa se tako neki studenti zaposle već tokom četvrte godine, nekad i ranije. Na kraju krajeva, svakako je bitnije ono što znate da radite i način na koji to znanje upotrebljavate u praksi, nego sama diploma ili prosek ocena tokom studija.

Već sam počela da radim u ruskoj IT kompaniji Kaspersky Lab, tačnije stažiram. Po dosadašnjem iskustvu mogu da kažem da su IT specijalisti veoma traženi, jer sam posao već sada veoma lako pronašla.

Šta biste poručile mladim ljudima, budućim studentima koji još uvek ne znaju u kom pravcu da krenu i za koji fakultet da se opredele ?

Poručila bih budućim studentima pre svega da na vreme krenu sa pripremama za prijemni, kao i da pažljivo prouče koji sve fakulteti i smerovi postoje, koje predmete će izučavati tokom studija, kao i da dobro procene šta ih zaista interesuje kako ne bi pogrešili prilikom odabira fakulteta. Ukoliko imaju bilo kakvih pitanja vezanih za upisivanje FONa, kao i same studije, mogu biti slobodni da mi se obrate u bilo kom trenutku.

Uvek birajte ono što vas čini srećnim i ono što ćete sa ljubavlju da radite. Na kraju ipak vi ste ti koji treba da donesu odluku, ne slušajte druge.
Objavljeno u Studentski dvougao
  • 1
  • 2
  • 3

ClickMan

ArchLAB

TOV

iserbia

edukacija

Cefix

OpstinaVrsac

OklagijaRS

VrsacMOJKraj

VAK

eVrsac

KulturniCentarVrsac

parakvadvs

PokrajinskiSekretarijatZaSportIOmladinu

PricajmoOTome